Piše Antonio Mandir: Da bi ostvarili gospodarski rast od najavljenih èetiri posto do 2014., nužno je zaposlenost poveæati najmanje 1 posto, a u Hrvatskoj je danas zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi
U Europi, prvo tromjeseèje u minusu zakljuèili su samo Grèka, Portugal i Hrvatska, kaže ekonomist Ljubo Jurèiæ
Da bi BDP podigla 4 posto, što je zacrtano vladinim smjernicama ekonomske politike 2012. – 2014., Hrvatska bi ukupne prihode trebala poveæati za više od 30 milijardi kuna i otvoriti najmanje 15.000 novih radnih mjesta! Izraèunali su to ekonomski analitièari koji smjernice smatraju samo popisom lijepih želja, a nikako dokumentom utemeljenim na stvarnom gospodarskom stanju.
Politièka promocija
– Da bi Hrvatska BDP digla 4 posto, nužno je poveæati ukupne prihode više od 30 milijardi kuna, odnosno trebalo bi otvoriti, primjerice, deset novih Podravki, koja godišnje ostvari 3,5 milijardi kuna prometa – usporedio je ekonomist Ljubo Jurèiæ.
Takoðer, da bi se ostvario rast od èetiri posto, nužno je zaposlenost poveæati najmanje jedan posto, smatra Jurèiæ, a to u hrvatskom sluèaju znaèi 15.000 novih radnih mjesta.
– Te su smjernice standardni administrativno-politièki dokument koji služi za politièku promociju i ulijevanje optimizma graðanima. Uz ovakvu gospodarsku politiku hrvatski BDP svake æe godine biti na razini od 0 do jedan posto, ovisno o prirodnim uvjetima. Stalno æemo se vrtjeti u tom intervalu i biti sretni ne padnemo li ispod nule – pesimistièan je Jurèiæ, koji istièe da su u Europi prvo tromjeseèje u minusu zakljuèili samo Grèka, Portugal i Hrvatska.
Hrvatska ima goleme potencijale za rast, ali je nužan potpuni zaokret u ekonomskoj politici.
Moguæe je zaposliti 50.000 ljudi
– Hrvatska ne iskorištava ni pola svojih potencijala. Imamo resurse: zemlju, drvo, energiju, ljude... Samo u postojeæim tvrtkama možemo zaposliti 50.000 ljudi u tekstilnoj, drvnoj, metalnoj, elektro i kemijskoj industriji. Trebamo stvarati novi model ekonomije zasnovan na domaæoj proizvodnji, zapošljavanju i izvozu, a ne kao do sada na uzimanju kredita, potrošnji i uvozu. Hrvatska treba s dosadašnje pasivne prijeæi na aktivnu ekonomsku politiku – kazao je Jurèiæ.
U Smjernicama se naglašava važnost promjene uloge države u domaæem gospodarstvu, istièe glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantiæ, što je kljuèno za ostvarivanje novog modela gospodarskog rasta te uklanjanje postojeæih strukturnih problema. Takoðer, naglašen je nepovoljan utjecaj države na financijska tržišta te cijenu zaduživanja svih domaæih sektora. Meðutim, Šantiæ nije baš siguran da æe Hrvatska za svaki uloženi euro povuæi tri eura iz EU, što je kljuèni argument optimizma premijerke Jadranke Kosor.
– Kada govorimo o korištenju sredstava iz fondova EU, iskustva veæine drugih zemalja pokazuju da treba biti oprezan, pogotovu nakon što doðe do decentralizacije procesa ugovaranja. Tako bi i krajnji efekt ulaganja financiranih iz fondova EU mogao biti skromniji od trenutaènih oèekivanja, pogotovu imamo li u vidu kašnjenje u pripremi projekata te jaèanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini – upozorio je Šantiæ.
Modernizacija
Za gospodarstvo æe u srednjoroènom razdoblju kljuèno biti ulaganje privatnog sektora, pogotovu u tehnološku modernizaciju, za što treba napraviti izmjene u poreznom sustavu i državnim subvencijama.
– Procjene ukazuju na rast BDP-a približno sliènom dinamikom. Meðutim, takav rast bit æe prije svega posljedica jednokratnog pozitivnog utjecaja pristupanja Hrvatske EU te niske razine gospodarske aktivnosti nakon 2009. Stoga je krajnje upitno može li se takva dinamika rasta gospodarstva zadržati i iduæih godina – kazao je Šantiæ.
Da bi BDP rastao èetiri posto nužno je ubrzati provoðenje reformi (fiskalna konsolidacija, državne subvencije, reforma poreznog sustava i tržišta rada, uklanjanje barijera na razini središnje i lokalne države).
– Problem našeg gospodarstva nije razina nezaposlenosti, veæ niska stopa zaposlenosti i moguænost nedostatka radne snage u buduænosti, zbog loših demografskih trendova i niske stope aktivnosti. Jednokratni rast BDP-a od èetiri posto ne osigurava znaèajnije poboljšanje trendova na tržištu rada, pogotovu kada govorimo o rastu zapošljavanja – kazao je Zdeslav Šantiæ.
