Ni sam kakvom odlukom Vlade RH umirovljenici ne mogu biti zadovoljni iz proste èinjenice što im je mirovina još uvijek na razini 39 % od prosjeène plaæe. Tek kada ona dosegne razinu od cca 70% od prosjeène plaæe imati æe mo razloga za odreðeno zadovoljstvo, stoga ispunjenjem ovog jednog od niza naših zahtjeva koje smo kroz Nacionalno vijeæe za umirovljenike i starije osobe uputili Vladi, u ovom sluèaju i za prebacivanje dodatka u mirovinsku osnovicu, predstavlja tek jedan korak ka našem cilju…. Rekao je za RTL televiziju koordinator Bloka umirovljenici zajedno Lazar Grujiæ………..
»Ovo primanje ima znaèajan uèinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika mirovina koji su to pravo ostvarili od 1999. do danas, a osobito onih, koji mirovinu ostvaruju od 1. sijeènja 2010. na temelju plaæa ostvarenih tijekom èitavog radnog vijeka«, rekao je Popijaè
Dodatak na mirovinu koji prosjeèno iznosi 351 kunu od 1. sijeènja æe biti sastavni dio mirovine, tako da umirovljenici kod buduæeg usklaðivanja mirovine sa životnim troškovima mogu oèekivati veæa mjeseèna primanja. Vlada je u èetvrtak Saboru poslala prijedloge dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine, prema kojima se umirovljenicima kojima je mirovina odreðena od 1. sijeènja 1999. iskljuèivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. listopada 2007. isplaæuje dodatak na mirovinu u iznosu od 4 do 27 posto iznosa mirovine, ovisno o godini kad je ostvareno pravo na mirovinu.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Ðuro Popijaè pojasnio je da su zbog postupnog proširenja obraèunskog razdoblja za izraèun mirovine nastale neopravdane razlike meðu korisnicima mirovina ostvarenih primjenom istog zakona i na temelju istih plaæa i jednakog staža samo zbog toga što te mirovine nisu ostvarene u istoj kalendarskoj godini. Razlog je to što se trenutno dodatak na mirovinu odreðuje i isplaæuje kao zasebno primanje. U srpnju je taj dodatak primalo oko 300.000 korisnika. »Ovo primanje ima znaèajan uèinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika mirovina koji su to pravo ostvarili od 1999. do danas, a osobito onih, koji mirovinu ostvaruju od 1. sijeènja 2010. na temelju plaæa ostvarenih tijekom èitavog radnog vijeka«, rekao je Popijaè.
Izmjenama Ovršnog zakona Fina æe od 1. sijeènja biti dužna obavijestiti uplatitelja primanja zaštiæenih od ovrhe da ta primanja isplaæuje na poseban, zaštiæeni raèun ovršenika, u protivnom bit æe kažnjen kaznom od 10.000 do 50.000 kuna
Dodao je da su ovaj prijedlog podržali i socijalni partneri i umirovljenièke udruge i da æe njegova implementacija „sigurno odagnati sve sumnje i strahove da bi se s tim dodatkom nešto moglo promijeniti“.
