nov@tv: Blok umirovljenici zajedno u rujnu na 5,1 %

CROBAROMETAR, redovito istraživanje IPSOS PULSA, koje objavljuje NOVA TV na terenskom uzorku od 1000 ispitanika pokazuje znaèajnu prednost lijevog bloka.



Kukuriku koalicija ima u rujnu, bolje reæi u kampanju kreæe s 37,2 posto, a HDZ u ovom trenutku ima 20,1 posto potpore biraèa. Može li se sustiæi prednost od 17 posto. Prije 4 godine je HDZ u završnici kampanje došao s 26,5 posto na 34 posto potpore biraèa. SDP je tada s 31 posto došao na 33 posto potpore. No sada je protiv HDZ-a jedinstvena lista koja ima veliku prednost.

Još pet stranaka sigurno sa zastupnikom

Od ostalih stranaka Laburisti prelaze prag s 6,1 posto, tu je i Blok umirovljenici zajedno, koji slovi kao HDZ-ov potencijalni partner, ima potporu 5,1 posto biraèa. Pravaši uživaju potporu od 4,5 posto, a HSS 4,2 posto biraèa. HDSSB ima u ovom trenutku potporu od 3,5 posto biraèa. I te stranke zbog rasporeda svojih baza imaju velike šanse za svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. HSLS s 2,5 te moguæe Milan Bandiæ, ako se odluèi na izbore, imaju 2,4 posto, a ostale stranke dobivaju 4,8 posto biraèa. Neodluènih je sve manje i sada ih je 9 posto.

U Slavoniji bitka na desnici, Dalmacija HDZ-u, Zagreb SDP-u

Kada se ovi postoci gledaju po regijama zanimljiva je Slavonija, tamo HDZ ima 24 postotnu potporu. Od ostalih stranaka zanimljivo HDSSB, uživa 17 posto povjerenja biraèa, ali i HSP - koji prelazi prag. Kada se te dvije stranke zbroje uz HDZ - desno biraèko tijelo ima 46 posto, ali je razbijeno na protivnièke stranke. Kukuriku koalicija u Slavoniji prolazi najlošije i ima 19 posto potpore.

HDZ je pak pobjednik u Dalmaciji, tamo ta stranka osvaja u dvije izborne jedinice 34 posto, a Kukuriku kolacija 26 posto. S druge pak strane u Zagrebu, koji se dijeli u 4 izborne jedinice, lijevi blok ima potporu 42 posto, a HDZ tu osvaja samo 15 posto potpore biraèa.

Loše pred izbore, loše o Vladi

Pred izbore stabiliziralo se razmišljanje o smjeru kojim ide Hrvatska, ali i potezima Vlade. Tako 77 posto biraèa misli da zemlja ide u lošem smjeru. A njih 16 posto misli suprotno. 7 posto ne zna. Premijerkina stranka je podijeljena, 46 posto misli da zemlja ide u dobrom, a 43 posto da ide u lošem smjeru.

74 posto biraèa ne odobrava poteze Vlade, a njih 20 posto odobrava. Samo 7 posto ne zna. Uz Vladinu politiku u ovom trenutku je još 63 posto HDZ-ovih biraèa, a svi ostali biraèi su od 70 do 90 posto protiv politike Vlade.

Kosor lošije od Raèana i Sanadera

Zanimljivo, usporedba ovih identiènih pitanja s izborima 2003. i 2007. pokazuje da je Hrvatska 2011. pesimistiènija. 2003. godine 58 posto biraèa mislilo je da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 30 posto suprotno. I 2007. je 57 posto biraèa mislilo da idemo u lošem smjeru, a njih 30 posto suprotno.

Poteze Vlade 2003. za mandata Ivice Raèana nije odobravao 51 posto biraèa, a 2007. Sanaderovu Vladu nije odobravalo 58 posto biraèa. O Raèanovoj Vladi u rujnu 2003. pozitivno je mislilo 33 posto, a o Sanaderovoj u rujnu 2007. 29 posto biraèa.

Josipoviæ na tronu, Milanoviæ stabilan, Kosor stabilno loša

Predsjednik je i dalje najpopularniji s 80 posto potpore. Jadranka Kosor u kampanju kreæe s potporom od 30 posto graðana, a Zoran Milanoviæ ima potporu 44 posto biraèa.

Milanoviæ lošiji nego prije 4 godine

Zoran Milanoviæ, èija koalicija ima znaèajnu prednost u odnosu na HDZ, ima lošiji osobni rejting kod biraèa nego 2007. Tada je o njemu pozitivno mislilo 58 posto biraèa. Te 2007. Ivo Sanader imao je potporu 41 posto biraèa. A 2003. o Sanaderu, tada lideru oporbe, pozitivno je mislio 61 posto biraèa, Ivica Raèan u utrku je prije osam godina krenu s 57 posto potpore biraèa.

2011. graðane muèi nezaposlenost, ekonomska situacija, EU na dnu

I ove, kao i prije 4 godine, isti problemi muèe graðane, a to je s 53 posto nezaposlenost, potom sa 16 posto ekonomska situacija. Zato je s 10 posto pitanje korupcije i kriminala na visokoj razini. Životni standard muèi 4, a siromaštvo 5 posto biraèa.

Vanjski dug zabrinjava 33 posto biraèa, lošiji politièari i politika brinu 32 posto. Inflacija tišti 28, a mito 26 posto. Uglavnom, o vanjskoj politici ili EU trenutaèno tek 3 posto biraèa misli kao najvažnijem problemu. I to je pitanje na dnu onoga što biraèe trenutaèno zanima. Ista ljestvica problema bila je i 2007., a tada je pitanje ulaska u EU zanimalo još manje graðana, toènije 1,4 posto biraèa.

Referendum o EU prolazi

Iako ih to ne zanima, kao pitanje na referendumu da se danas održava, ugovor s EU bi prošao. Danas bi za Uniju glasovalo 58 posto biraèa, a protiv 31 posto. Posljednjih 30 dana porastao je, istina ne mnogo, broj eurofila, a pada, takoðer ne mnogo, broj euroskeptika.

http://www.vecernji.hr/vijesti/kukuriku-ima-potporu-37-2-posto-biraca-hdz-pao-20-1-posto-clanak-330555

http://www.jutarnji.hr/afere-su-nastetile-hdz-u--kukuriku-koalicija-gotovo-dvostruko-jaca/976700/