Unatoè poduzimanju raznih inicijativa Koordinacije umirovljenièkih udruga, Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika i politièkih stranaka sa umirovljenièkim predznakom, za poboljšanje položaja 1,200.000 umirovljenika, stanje se nažalost ne popravlja. Nema pomaka u pokušajima da se mirovine podignu iznad granice siromaštva, a s tim u vezi ni stvaranja uvjeta za dostojan život treæine stanovništva Hrvatske koje živi od mirovine. Dapaèe, prosjeèna mirovina i dalje konstantno zaostaje za visinom prosjeène plaæe. Sada je prosjeèna mirovina spuštena na svega 38,7 posto prosjeène plaæe što je najniže u Europi. Po novom Zakonu neæe biti usklaðivanja niti u cijeloj 2011. godini pa æe mirovine još više zaostati, a veæ prvi pokazatelji to potvrðuju. Apsurdno je da su mirovine zamrznute, a da cijene i plaæe nisu što najbolje govori kakav je odnos prema umirovljenièkoj populaciji. Broj zaposlenih i umirovljenika je sve nepovoljniji. Sada su umirovljenici, po izjavama nekih ekonomista pa i komentatora u medijima, èak najveæi teret, jer se iz Državnog proraèuna mora izdvojiti najveæa suma za mirovine. Meðutim i dalje ima 14 vrsta povlaštenih mirovina, a kažnjavaju se umirovljenici koji idu prisilno u prijevremenu starosnu mirovinu, iako imaju puni radni staž.
Èlanstvo i Udruge Matice umirovljenika Hrvatske neprestano zahtijevaju da Matica ponovno aktivira svoju inicijativu za suradnju umirovljenièkih stranaka i za njihov zajednièki nastup na predstojeæim parlamentarnim izborima. Matica je svakodnevno zasuta zahtjevima, pismima i pozivima da uèini još jedan korak u tom pravcu jer je to od izuzetnog znaèaja za sve umirovljenike. Na temelju tog je Izvršni odbor Matice na sjednici 25. veljaèe 2011. usvojio ove stavove.
Ovo ukazuje, da je neophodno stvoriti zajedništvo svih umirovljenièkih organizacija kako bi se postiglo jedinstvo uoèi parlamentarnih izbora. Samo na taj naèin bi se mogao postiæi veæi broj umirovljenièkih zastupnika bez kojih se ne bi mogla sastaviti niti jedna koalicijska vlada. Takvim zajedništvom mogli bi ostvariti bitan utjecaj na izmjene zakona i propisa od najveæeg interesa za umirovljenike na dulji period. Posebno se to odnosi i na one izmjene koje predlažu Koordinacija umirovljenièkih udruga, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika.
Kako to postiæi? Poznato je, da je Matica prije godinu i pol pokrenula inicijativu da se sve stranke s umirovljenièkim predznakom, ukljuèujuæi i ASH, dogovore o predizbornoj koaliciji, da meðusobno raspodjele izborne jedinice, tako da u svakoj bude samo jedna umirovljenièka lista koju æe podržati sve druge stranke. Dakle, da se ne ide u predizborne koalicije s ostalim politièkim strankama, jer se u tim koalicijama gubi samostalnost pri donošenju vlastite politike, a u krajnjem sluèaju i manji broj zastupnika.
Inicijativa Matice nije uspjela, jer je nije prihvatila Hrvatska stranka umirovljenika i otišla je u koaliciju s HNS-om. Matica ipak nije posustala i od neutralnih i nezavisnih inozemnih struènih institucija, dobila je procjene koje bi trebalo s uvažavanjem primiti na znanje i ozbiljno o njima razmisliti.
Procjene se svode na sljedeæe:
- Od oko 1,2 milijuna umirovljenika, njih oko milijun je više ili manje opredijeljeno za jednu od stranaka lijeve ili desne opcije van umirovljenièkih stranaka ili je inertno.
- Umirovljenièke stranke mogu djelovati i zajednièkom akcijom dobiti do 200.000 glasova.
- Hrvatska stranka umirovljenika i Stranka umirovljenika na prošlim izborima dobile su 122.000 glasova zajedno, ali zbog nejedinstva i meðusobne konkurencije postignut je nepovoljan rezultat jer su se glasaèi podijelili pa je dobiven samo jedan zastupnik u Saboru (HSU).
- U veæem broju izbornih jedinica nedostajalo je manje od jedan posto glasova da se prijeðe izborni prag.
- Ostalim strankama koje nisu umirovljenièke, zbog raznih afera i drugih razloga popularnost nije na zavidnoj visini. To je za umirovljenike i njihove stranke povoljna èinjenica.
Ako bi se sve umirovljenièke stranke ponovo sastale i dogovorile o raspodjeli izbornih jedinica, po principu da u svakoj bude jedna umirovljenièka lista, èiji bi nositelj bila jedna od tih stranaka, to bi moglo donijeti pozitivan rezultat. Sve umirovljenièke stranke bi trebale svoje glasaèe usmjeravati da glasaju za tu listu. Ako bi se u tome vrlo aktivno angažirale i udruge umirovljenika, posebno Koordinacija umirovljenièkih udruga Hrvatske, Matica i Sindikat umirovljenika, realno bi se moglo dobiti na onih 122.000 iz 2007. godine , još najmanje 50.000 do 60.000 glasova, što je dovoljno za najmanje 10 zastupnika u Saboru.
Valorizirajuæi sve navedeno Matica umirovljenika ponovo aktualizira svoju inicijativu i upuæuje je svim umirovljenièkim politièkim strankama i èlanicama Koordinacije umirovljenièkih udruga Hrvatske s prijedlogom da se stranke sastanu, potisnu u stranu netrpeljivosti i osobne interese pojedinaca, raskinu veæ potpisane koalicije, sklope Sporazum o zajednièkom izlasku na izbore, raspodjele izborne jedinice izmeðu sebe i bez predizbornih koalicija s drugim strankama izaðu zajedno na izbore.
Tako potpisani Sporazum trebalo bi uputiti svim relevantnim umirovljenièkim udrugama i zatražiti njihovu podršku, jer je to maksimum što se može postiæi. Na taj naèin bi se moglo djelovati da se zaustavi daljnje sramotno osiromašivanje, èak i gladovanje onog dijela stanovništva koje je zaslužno što je Hrvatska u momentu osamostaljenja bila srednje razvijena europska zemlja. Sada smo, meðutim, nakon 20 godina nazadovanja, zbog neprimjerene privatizacije, uništenja proizvodnje, zbog korupcije i loše politike dovedeni u poziciju da više zaostajemo i padamo u siromaštvo.
Obzirom da je situacija izuzetno teška za umirovljenike, tražimo od svih da duboko i zrelo promisle o svojoj odgovornosti i da ovaj apel razmotre na svim svojim razinama organiziranja i da, u interesu treæine stanovništva Hrvatske - starih i nemoænih ljudi, ovu inicijativu prihvate.
Matica ovom inicijativom želi, bez politièkog navijanja, pokušava stvoriti jedinstvo umirovljenièkog korpusa, ali da se onda i zna tko se za što opredjeljuje, tko je za interes umirovljenika, tko za neke druge interese i tko se ponaša odgovorno.
U Zagrebu, 28. veljaèe, 2011.
Predsjednik Matice
Josip Vincek
