Piše Marijana MATKOVIÆ:Spomenuto usklaðivanje mirovina veæ od 1. srpnja ove godine - što bi umirovljenici osjetili s mirovinom za kolovoz, u rujnu, ali bi im tada bili isplaæeni i zaostaci za dva mjeseca - samo ove godine bi stajalo oko 60 milijuna kuna
ZAGREB - Umirovljenièke udruge i stranke koje sudjeluju u radu Nacionalnog vijeæa za starije osobe i umirovljenike èvrsto stoje kod stajališta da se neki naši zahtjevi moraju usvojiti, èak i po cijenu izlaska iz Vijeæa. To se, prije svega, odnosi na ranije ukidanje odredbi o neusklaðivanju mirovina, kako bi se prvo usklaðivanje provelo veæ s 1. srpnjem ove godine. O tome sam proteklog tjedna osobno izvijestio i predsjednicu Vlade, u razgovoru u kojem se ona htjela informirati o tome kako napreduje rad Vijeæa i vjerujem da æe biti odreðenih rješenja«, kazao je za Vjesnik Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, komentirajuæi informaciju da se u èetvrtak protekloga tjedna osobno sastao s premijerkom. Rijeè je o sastanku koji je sam inicirao, kaže, ali je veæ unaprijed dogovoreno da æe, kao koordinator umirovljenièkih udruga u Nacionalnom vijeæu, premijerku povremeno izvijestiti o tome dokle su stigli razgovori, kao i o stavovima umirovljenika. Kaže da se predsjednica Vlade nije oèitovala o zahtjevima, niti se to od nje sada oèekivalo.
Spomenuto usklaðivanje mirovina veæ od 1. srpnja ove godine - što bi umirovljenici osjetili s mirovinom za kolovoz, u rujnu, ali bi im tada bili isplaæeni i zaostaci za dva mjeseca - samo ove godine bi stajalo oko 60 milijuna kuna. Prvobitni stav predstavnika Vlade bio je da ta sredstva nije moguæe osigurati, jer ove godine neæe biti rebalansa proraèuna, a nisu moguæe ni preraspodjele kojima bi se došlo do tolikog iznosa, no razgovori o toj moguænosti ipak su nastavljeni, kaže Vincek.
»Povjerenstvo u kojemu su predstavnici umirovljenika i Vlade utvrdilo je, meðutim, da bi preraspodjela dijela sredstava bila moguæa, dok bi se dio eventualno mogao namiriti iz sredstava koja se oèekuju od turistièke sezone«, kaže Vincek te dodaje kako vjeruje da æe dogovor u tom smjeru ipak biti postignut. Tako bi mirovine od 1. srpnja ove godine ipak bile usklaðene, i to za 0,4 posto, koliko prema švicarskoj formuli iznosi rast plaæa i troškova života u prethodnom polugodištu, podijeljen na pola, što bi na prosjeènu mirovinu od približno 2160 kuna bilo oko devet kuna poveæanja. No, osim toga, to bi oznaèilo i prekid dvogodišnje stanke u usklaðivanju mirovina, odnosno nastavak njihova usklaðivanja sukladno postojeæim propisima, kaže Vincek.
To bi oznaèilo i prekid dvogodišnje stanke u usklaðivanju mirovina, odnosno nastavak njihova usklaðivanja sukladno postojeæim propisima
Druga toèka o kojoj je bilo razlièitih mišljenja predstavnika Vlade i umirovljenika odnosi se na njihov zahtjev da se sadašnji dodatak uz mirovine, koji primaju novi umirovljenici (oni koji su umirovljeni nakon 1999., ako nisu štedjeli u drugom mirovinskom stupu), ukljuèi u mirovinsku osnovicu. Ideja je da se na taj naèin sprijeèi moguænost da neka buduæa vlada zbog gospodarskih problema i nedostatka novca ukine ili revidira to pravo, pa umirovljenici ostanu bez njega, kaže Vincek. »No, predstavnici Vlade upozorili su nas da bi s ukljuèivanjem dodatka u mirovinu dio umirovljenika ušao u red obveznika poreza. Prema raèunici koju smo dobili, minus bi iznosio izmeðu 30 i 57 kuna, no još mislimo da bi ukljuèivanje dodatka u osnovicu bilo bolje rješenje nego da sve ostane kako jest«, kaže Vincek. [Marijana Matkoviæ]
Premijerku je, dodaje, informirao i o tome da posao u vezi sa sastavljanjem deklaracije za starije osobe i umirovljenike, èije su usvajanje tražili Sindikat i Matica umirovljenika, napreduje te da se konaèni tekst može oèekivati do 15. listopada. Naime, nakon što su umirovljenici dali svoj prijedlog deklaracije, na temelju kojega bi se, praktièno, provela mini-reforma mirovinskog sustava, svoje su oèitovanje dali iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Te primjedbe razmatra posebna radna grupa sastavljena od predstavnika Vlade i umirovljenika, koja bi do listopada trebala pripremiti konaèni tekst deklaracije, kaže Vincek. Uz neke naèelne promjene, tom su deklaracijom umirovljenici tražili i pravo udovca na dio mirovine iza umrloga supružnika, ali tako da to bude njegova druga mirovina, a ne tako da bira povoljniju mirovinu, kao što je sada sluèaj. Za to, reèeno je veæ, vjerojatno neæe biti novca, no predstavnici Vlade nisu iskljuèili moguænost da se dodatna mirovina ipak dodijeli najsiromašnijima, uz imovinski i prihodovni cenzus. Deklaracijom umirovljenici traže i da se u roku od dvije godine osigura da prosjeèna mirovina dosegne 50 posto prosjeène plaæe (sada se kreæe oko 40 posto), s obvezom rasta do 60 posto u roku od pet godina, na što Vlada vjerojatno - s obzirom na projekcije troškova i oèekivanih mirovina u sustavu generacijske solidarnosti - neæe moæi pristati.S druge strane, jedna od mjera o kojoj æe dogovor, èini se, biti najlakši, vezana je uz nove umirovljenike koji su štedjeli u drugom stupu. Naime, Matica i umirovljenièke stranke koje su ukljuèene u rad Vijeæa slažu se o moguænosti da se svim umirovljenicima koji su veæ ostvarili pravo na mirovinu iz drugog stupa omoguæi povratak u prvi, odnosno da se svima onima koji æe tek iæi u mirovinu omoguæi izbor povoljnije mirovine, i to odmah, u nekom kratkom roku, ili kasnije, u trenutku umirovljenja.Kako doznajemo od Vinceka i Lazara Grujiæa, koordinatora Bloka Umirovljenici zajedno, koji okuplja stranke èlanice Vijeæa, poèetkom kolovoza održat æe se sastanak Koordinacije na kojemu bi trebali i službeno biti potvrðeni stavovi umirovljenika o spomenutim zahtjevima. Nakon toga, oni æe biti predstavljeni i javnosti na konferenciji za novinare. U meðuvremenu, pak, oèekuje se i novi sastanak radne grupe koja okuplja predstavnike umirovljenika i Vlade.
