Kako sačuvati kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi
Tema o dnevnim, poludnevnim boravcima i ili domovima za starije osobe koja se proteklih dana našla na društvenim mrežama je kroz raspravu dotakla zanimljivo pitanje o očuvanju mentalnog zdravlja starijih osoba. Ova objava je zapravo jedan ozbiljan i opširniji odgovor - komentar kojim sam se potrudio pojasniti važnost očuvanja kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi.
Starenje je prirodan proces koji sa sobom donosi brojne promjene, kako na tijelu tako i na umu. Jedno od najvažnijih pitanja s kojim se suvremeno društvo suočava jest očuvanje kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi. Pamćenje, pažnja, sposobnost zaključivanja i učenja temelj su kvalitete života, neovisnosti i osjećaja osobnog dostojanstva u starosti. Iako biološki procesi neizbježno utječu na cijelo tijelo što znači i na mozak, brojna istraživanja pokazuju da način života, svakodnevne navike i okruženje mogu značajno usporiti kognitivno propadanje i očuvati mentalnu vitalnost.Kao kineziolog po struci i bivši vrhunski sportaš dobro mi je poznato da je jedan od najsnažnijih saveznika u očuvanju kognitivnih funkcija redovita tjelesna aktivnost. Za starije osobe se preporuča hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili lagane vježbe snage koje poboljšavaju cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom, što potiče stvaranje novih neuronskih veza. Mnoge studije potvrđuju da fizička aktivnost smanjuje rizik od demencije, a istodobno pridonosi boljoj ravnoteži, kvalitetnijem snu i smanjenju stresa odnosno čimbenicima koji svi zajedno podupiru zdravlje mozga.Jasno je i da prehrana ima veliku ulogu jer prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, ribom i maslinovim uljem, dakle nešto poput mediteranske prehrane, povezuje se s boljim očuvanjem pamćenja i pažnje. Znanost je potvrdila da hrana koja obiluje antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama i vitaminima štiti moždane stanice od oštećenja i upalnih procesa. S druge pak strane, prekomjeran unos šećera, zasićenih masti i prerađene hrane ubrzava starenje mozga i povećava rizik od kognitivnih poremećaja. Nažalost upravo je loša prehrana velikog broja starijih osoba glavni faktor ubrzanog mentalnog i morfološkog starenja jer poradi mizernih mirovina naprosto nisu u mogućnosti zdravo se hraniti.
Za one koji nisu znali mozak se može trenirati jednako kao i mišići. Čitanje, rješavanje križaljki i sudoku zadataka, učenje novih jezika ili sviranje instrumenta aktiviraju različite dijelove mozga i potiču neuroplastičnost odnosno sposobnost mozga da stvara nove veze i prilagođava se. Cjeloživotno učenje, bilo kroz formalno obrazovanje ili hobije, pomaže održati kognitivne sposobnosti na visokoj razini i odgađa njihovo prirodno slabljenje.Ono što sam već više puta naglasio ka veliki problem starijih osoba je nagla usamljenost i izolacija nakon umirovljenja što postaje jedan su od najvećih neprijatelja mentalnog zdravlja starijih osoba. Redovito druženje s obitelji, prijateljima ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima pozitivno djeluje na raspoloženje, smanjuje rizik od depresije i stimulira mozak kroz komunikaciju, smijeh i dijeljenje iskustava. Emocionalno zdravlje neraskidivo je povezano s kognitivnim zdravljem jer miran, zadovoljan i aktivan um otporniji je na propadanje.San je vrijeme kada se mozak obnavlja, konsolidira sjećanja i jača kognitivne funkcije. Starije osobe često imaju problema s nesanicom, no stvaranje rutine spavanja prije počinka i umjerena fizička aktivnost tijekom dana mogu značajno pomoći. Također, kronični stres i tjeskoba ubrzavaju slabljenje pamćenja, pa su tehnike opuštanja poput meditacije, disanja ili boravka u prirodi od velike važnosti. Ne treba posebno napominjati koliki je problem za loš san i stalno opterećenje razmišljanjem o goloj egzistenciji koja muči veliki broj penzića. Nema dvojbe d kognitivne funkcije uvelike ovise i o općem zdravstvenom stanju. Redovite liječničke kontrole, održavanje normalnog krvnog tlaka, regulacija šećera u krvi i liječenje kroničnih bolesti smanjuju rizik od oštećenja mozga. Jednako tako, prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola važni su koraci u očuvanju mentalnog zdravlja.Iz prethodno navedenog nije teško zaključiti kako čuvanje kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi nije samo pitanje sreće ili genetike, već i svjesnog životnog izbora. Tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, stalna mentalna stimulacija, socijalni kontakti i briga o emocionalnom zdravlju temeljni su stupovi mentalne vitalnosti. Svaki uloženi trud u održavanje zdravog mozga donosi višestruke koristi, posebno kroz dulju samostalnost, bolju kvalitetu života i aktivno sudjelovanje u društvu.
Drugim riječima, starost ne mora značiti gubitak mentalne oštrine, već može biti razdoblje mudrosti i ispunjenosti, ako se o mozgu brinemo na vrijeme.
