1. Ministar Marin Piletić najavio je da će tzv. 13. mirovina postati trajni dodatak, a množit će se s godinama mirovinskog staža. Kako gledate na njegove najave, smatrate li ovo korakom u dobrom smjeru?
Najavljeni trajni dodatak odnosno 13. mirovina bi uistinu trebala biti ono što je najavljivano, dakle 13. mirovina koja je iznosom ista ili veća od 12. mirovine, ni u kom slučaju manje. Sve drugo ili drugačije je samo u funkciji skretanja pozornosti sa problema rastućeg siromaštva umirovljenika, onih koji žive u samačkim domaćinstvima posebno.
Ovo što se predlaže kao 13. mirovina je zapravo supstitut za dosadašnje pakete pomoći umirovljenicima koji ovime očito odlaze u povijest, ali se sada uvodi nova verzija sa potpuno promašenim kriterijima odnosno jedinim koji se odnosi na broj godina radnog staža. To je potpuno promašeno i vodi nas u krivom smjeru jer ovakvom politikom siromašni neće postati manje siromašni, ali će zato bogati postati još bogatiji..
2. Smatrate li da je to pravedan model i može li značajno poboljšati životni standard umirovljenika?
Predloženo rješenje za trajni dodatak samo na prvu izgleda pravedno jer obuhvaća sve umirovljenike, no sasvim sigurno predloženim konceptom gubi socijalnu komponentu koja je dominirala kroz desetak paketa kojima se unatrag nekoliko godina kontinuirano pomagalo umirovljenicima, ponajviše onima sa najmanjim mirovinama.
Staviti u isti položaj prilikom isplate 13. mirovine npr. poslodavca, sada umirovljenika, koji je sebe prijavljivao na minimalnu plaću, a svojim djelatnicima uistinu minimalnu i isplaćivao, je potpuno suludo i mimo svake logike. Dok je prvi svoju zaradu ili dobit na leđima zaposlenika ulagao u npr. nekretnine a potonjih jedva preživljavali, sada će po godinama staža dobiti isti iznos, dakle uz potpuno ignoriranje imovinskog i ili prihodovnog cenzusa navedeni „dodatak“ gubi svaku vezu sa realnošću.
Usprkos svemu naravno da svaka financijska pomoć siromašnima uz redovitu mirovinu dobro dođe, bez obzira je li to iz državnog proračuna ili proračuna JLS, no razne povremene financijske injekcije dugoročno nisu rješenje kojima se popravlja standard umirovljenika. Jedino rješenje je mirovina dostatna za život dostojan čovjeka. To je država dužna osigurati, u prvom redu temeljem radnog staža i izdvajanja u mirovinske fondove, a po potrebi i socijalnim mjerama u slučajevima kada mirovina usprkos stažu i izdvajanju nije dostatna za normalan život.
3. Piletić je također najavio da će do kraja ove godine prosječna mirovina biti veća od 700 eura, a do kraja mandata 800 eura. Smatrate li da je to dovoljan iznos za umirovljenike s obzirom na rastuće troškove?
Ministar, baš kao i premijer se u posljednje vrijeme vole hvaliti kako će već do kraja ove godine prosječna mirovna narasti na cca 700 eur, a do kraja mandata i preko 800 eur, ali svaki puta prešućuju ono najvažnije. Činjenica je da se radi samo o nominalnom rastu mirovina što znači da se uopće ne radi o realnom rastu u kontekstu povećanja kupovne moći. Do kraja godine će se u 10 godina mandata Andreja Plenkovića prosječna mirovina nominalno udvostručiti ali to na žalost umirovljenika neće značiti i poboljšanje njihova standarda.
Što god statistika pokazivala, a pokazati će uvijek ono što naručitelj poželi, ostaje gorka činjenica da je od početka mandata Vlade, odnosno 2016., i dalje više od polovine umirovljenika sa mirovinama koje su oko ili ispod linije siromaštva.
U posljednjih 10 godina je bilo 20 usklađenja, a svako je bilo sa manjim postotkom od realnog postotka rasta plaća ili cijena. To je rezultiralo time da je kroz navedenih 10 godina prosječna plaća rasla za cca 22% više od rasta prosječne mirovine kroz isti period. Kako su plaće u javnom sektoru rasle puno više i brže od onih u privatnom sektoru tako se u konačnici tijekom cijelog desetogodišnjeg mandata Vlade uz redovita usklađivanja prosječna mirovina u prosječnoj plaći nije pomakla sa mjesta i stalno se kreće ok 40-ak %.
Konstantne oscilacije sa udjelom mirovina u plaćama na plus ili minus 2 – 3% se događaju ovisno o trenutku kada se neki statistički podatak želi prikazati. Nakon provedenog usklađenja statistički dolazi do povećanog udjela mirovina u plaćama, što se naravno ubrzo nakon podatka o rastu plaća brzo vraća na prijašnje stanje...
4. Koliko bi po Vama trebao iznositi dodatak, a koliko prosječna mirovina?
Dodatak u kontekstu 13. mirovne treba biti doslovno 13. mirovina, dakle ni euro manja od prethodne 12. mirovine. Povremeni paketi pomoći umirovljenicima trebaju se nastaviti davati potrebitima uz kriterij da oni sa najmanjom mirovinom dobiju najviše, a oni kojima je mirovina npr. iznad medijalne plaće nemaju pravo na pomoć. Kod paketa financijske pomoći se svakako uz visinu mirovine mora uvesti i dodatni kriterij koji bi uzeo u obzir imovinski i prihodovni cenzus kako bi se pomoć nauštrb potrebitih prestala davati onima kojima pomoć zapravo nije ni potrebna.
Prosječna mirovina bi sukladno obećanju Vlade iz 2016. godine trebala biti na obećanih 60% prosječne plaće što znači da je već danas prosječna mirovina trebala biti oko 850 eur odnosno 150 eur viša od planiranog prosjeka od 700 eur do kraja ove godine.
5. Koliko su ovakve najave stvarno izvedive s obzirom na stanje državnog proračuna i kretanja u gospodarstvu?
To što Vlada nudi kroz niz PR razvikanih promjena u Zakonu o mirovinskom sustavu, koje su već stupile na snagu od 01. srpnja ili će to biti od 01.01.2026., su zapravo mrvice koje državni proračun neće ni osjetiti jer se obzirom na konstantno visoku inflaciju rekordno puni.
Još smo prošle godine ponudili rješenje za povećanje „radničkih“ mirovina ali Vlada nije pokazala dobru volju za realizaciju predloženog mada je koncem 2024. godine kroz rebalans proračuna na raspolaganju imala 1,8 milijardi eur. Dokazali smo da su radničke mirovine radi loše formule za izračun mirovina i još lošije formule za usklađenje mirovina svaki mjesec oštećene u prosjeku za 150 eur.
Kako se radi o cca 850 tisuća radničkih mirovina (180 tisuća je po posebnim propisima i još 180 tisuća po međunarodnim ugovorima koje ne ulaze u navedeni prijedlog) predlagali smo (BUZ) da se kroz rebalans proračuna riješi problem novim izračunom mirovina za sve mirovine po općim propisima („radničke“) kako bi se povećale u prosjeku za 150 eur, za što je trebalo izdvojiti 1,53 milijarde eur. (150 eur X 12 mj, X 850 tis. umirovljenika = 1,53 milijarde eur), Naš prijedlog nažalost kod resornog ministra i Vlade nije naišao na razumijevanje, a matematika im je bila toliko dobra da su oni množenjem istih parametara bulaznili o nekih 3 – 5 milijardi eur neopravdano optužujući BUZ za populizam.
Činjenica koja dodatno ide u prilog prijedlogu BUZ-a je i u podatku da je udio mirovna u BDP-u Hrvatske cca 10% dočim je taj prosjek kod članica EU oko 12,5%. Samo ovaj podatak je dovoljan dokaz da prostora u proračunu RH ima dovoljno za ozbiljno povećanje mirovina i iskorjenjivanje siromaštva kod umirovljenika, što ujedno znači i da za rješenje jedino nedostaje politička volja Vlade.
6. Što bi, po Vama, bila najvažnija mjera koju bi Vlada trebala provesti kako bi se položaj umirovljenika trajno poboljšao – povećanje mirovina, porezna rasterećenja, socijalni programi ili nešto treće?
Trajno rješenje za poboljšanje standarda umirovljenika nisu nikakve PR kozmetičke mjere već samo veća mirovina koja se treba realizirati kroz ponovni izračun mirovina za sve umirovljenike na bazi 41 godina staža i 65 godina života (41/65), te kao glavni parametar uzme 75 - 80% neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina. (dakle da se vratimo na isti i li sličan model izračuna mirovina koji se primjenjivao do 1999.)
Prijedlog BUZ-a je da AVM za najnižu mirovinu bude 20 – 25 eur po svakoj godini staža uz uzimanje u obzir imovinskog cenzusa za pojedine kategorije umirovljenika (obrtnici, poslodavci itd). (Cilj prijedloga je da se napravi jasna distinkcija između onih koji su uistinu radili za minimalnu plaću od onih koji su tu mogućnost koristili za stjecanje imovine)
Uz navedeno svako novo usklađenje se treba vršiti sa faktorom 100% u odnosu na rast plaća ili cijena, i naravno ukidanjem poreza na mirovine jer mirovinu ne treba smatrati dohotkom već samo rentom na minuli rad.
Svim majkama treba priznati godinu staža po svakom djetetu, kao i priznati godine redovitog studiranja u radni staž po nekom od modela koji se primjenjuje u članicama EU, ukinuti penalizaciju sa navršenih 65 godina života ili najkasnije onoliko godina nakon 65. koliko se netko prijevremeno umirovio prije navršene 65.
Da se u Zakonu o obiteljskim mirovinama pravo na nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera poveća sa 27% na 50 – 60% uz podizanje cenzusa na najmanje 1,5 prosječne plaće.
Jedan od važnih prijedloga BUZ-a je i da se što prije umjesto minimalne plaće uvede minimalna cijena sata rada za pojedine djelatnosti i zanimanja kako bi se stalo na kraj praksi da se na istu – minimalnu plaću prijavljuju osobe NKV i VSS.
