Sa održanom javnom tribinom u Osijeku u organizaciji Bloka umirovljenici zajedno završena je prva „runda“ upoznavanja javnosti sa politièkom konfiguracijom sastavljenom od umirovljenièkog bloka i ekonomskih struènjaka koje predvodi prof.dr. Ljubo Jurèiæ.
U jednosatnom izlaganju prof.dr. Ljube Jurèiæa, predsjednika ekonomista Hrvatske i Lazara Grujiæa, predsjednika SU-a i koordinatora Bloka umirovljenici zajedno iznesene su bitne odrednice jedne sasvim nove politike koja se nudi biraèima za predstojeæe parlamentarne izbore.
Zajednièko polazište Bloka umirovljenici zajedno i prof.dr. Ljube Jurèiæa je da se djelovanje ne zasniva na ideološkim, vjerskim, nacionalnim ili bilo kojih drugim prefiksima, veæ iskljuèivo na struènosti odnosno struènjacima koji trebaju biti nositelji programa gospodarskog oporavka Hrvatske odnosno uzleta. Da bi se tako nešto ostvarilo jasno se reklo NE populizmima svih boja i ideologija, dakle ni lijevim ni desnim i bilo kojem drugom…. koji su u posljednjih dvadeset godina hrvatsko gospodarstvo bacili na koljena.
Ako kažemo da u ovom trenutku jedini nudimo rješenja onda je jasno da ostali ili taktiziraju ili što je još izvjesnije, oèito nemaju dovoljno znanja, a onda kao logiènu posljedicu ni volje ili minimum sposobnosti da se sa problemima uhvate u koštac, jer Hrvatska po nama nema neki posebno veliki politièki problem, veæ mogli bi smo kazati skoro iskljuèivo gospodarski – ekonomski koji se na koncu samo ekonomskim programima odnosno mjerama mogu i riješiti. Dakle mora se konaèno dati prilika onima koji znaju, hoæe i mogu, da to svoje znanje kojeg nesporno imaju i pokažu, te neposrednom provedbom osiguraju bolju buduænost svim graðanima Hrvatske.
Cilj javnih tribina dakle nije bio da bi se politiziralo, veæ da se u što manje vremena da što više odgovora na niz konkretnih pitanja koja Hrvatska naprosto mora odmah poèeti rješavati na naèin koji æe izmeðu ostalo i kao posljedicu imati konaèno spreèavanje daljnjeg zaduživanja bez da se istim postigao ili postiže neki pozitivan pomak.
Dat je i jasan odgovor o naèini kako se u Hrvatskoj može u relativno kratkom vremenu zaposliti veliki broj ljudi jer Hrvatska posjeduje odreðena znanja u raznim proizvodnim granama kao što su drvna industrija, kemijska, prehrambena…. za koje veæ postoji i infrastruktura, no odgovarajuæim mjerama je potrebno stvoriti okružje u kojima æe se poticati domaæa proizvodnja a ne kao što je bio sluèaj do sada da se na uštrb iste uvozi doslovno sve i svašta èime se domaæa proizvodnja gotovo u potpunosti uništila. Zar nije potpuno stupidno svake godine u poljoprivredu uložiti od dvije do èetiri milijarde kuna a da bilo kakvog pozitivnog rezultata uopæe ne bude. Dakle radi se o potpuno pogrešnom i dugogodišnjem plasmanu novca što je po svemu sudeæi bilo motivirano nekim sasvim drugim ciljevima a ne razvoju poljoprivrede. Možete li zamisliti bizarnost da Hrvatska i pored milijun hektara neobraðene zemlje uvozi npr. i do 80% mrkve… o drugim proizvodima da i ne govorimo.
Jedno od jednostavnih ekonomskih pravila kaže da je posljedica poveæanja potrošnje dobara proizvedenih u Hrvatskoj poveæana domaæa proizvodnja, a poveæana domaæa proizvodnja automatski znaèi i poveæanu zaposlenost, a poveæana zaposlenost znaèi veæi proraèun…. i td. Itd. ….. a to dakle znaèi i puno veæe moguænosti za jednostavnije rješavanje svih ocijalnih problema…….
Ulazak u EU za Hrvatsku neæe znaèiti ništa više do li pokazivanje naših stvarnih moguænosti buduæi ulazimo na ogromno tržište koje doista može „progutati“ sve što Hrvatska može proizvesti bez da to uopæe osjeti. Komparacije radi navesti æe mo podatak da je na godišnjoj razini ukupna proizvodnja u EU 16 000 milijardi EUR, a da je ista u Hrvatskoj tek 45 milijardi… ili slikovitije kazano, hrvatski BDP je jedva na razini 0,2 % ukupnog u EU BDP-a …. Mogli bi smo temeljem ovih podataka slobodno kazati da je hrvatski BDP èak manji i od statistièke greške. Dakle sa 0,2% u ukupnoj EU proizvodnji svega što mi proizvedemo na godišnjoj razini bilo èega, je nešto što nikome na ovom svijetu ne bi nedostajalo, znaèi èak i da doslovno ništa ne proizvedemo, ali isto tako ni da dva ili tri puta više proizvodimo isto tako nikome na svijetu odnosno u ovom sluèaju u EU, ne bi bila smetnja. Ovo znaèi da iskljuèivo mi sami odluèujemo o svojoj sudbini….. sve drugo je tek loš spin nesposobnih politièara i njihovih stranaka da hrvatskoj ponude išta bolje do li jeftina populizma koji poèiva na nekoj od davno prevazišlih ideoloških matrica.
Hrvatskoj objektivno gledajuæi veæ duže vrijeme nedostaje 500 tisuæa radnih mjesta koja su se kroz bližu povijest rješavali na razne naèine, no danas je to moguæe kvalitetno riješiti samo uz održivi gospodarski razvojni plan i program koji bi uspio aktivirati sve raspolože resurse u cijelom nizu gospodarskih grana. Prije svih sama poljoprivreda i prehrambena industrija je podruèje velikih moguænosti za otvaranje mnoštva radnih mjesta, zatim drvna industrija sa koja takoðer ima nesluæene moguænosti, pa zatim kemijska, metalopreraðivaèka, a o moguænosti razvijanja uslužnih djelatnosti (turizam posebno) da i ne govorimo.
Hrvatska po svemu navedenom veæ dvadeset godina ima ogromne razvojne moguænosti no ne i dobre gospodarske smjernice ili programe, dakle samim time uglavnom i nekompetentne vlade koje bi bile u stanju te moguænosti iskoristiti na opæe dobro. To je u stvari bio jedan od razloga okupljanja pod isti stijeg za izlazak na parlamentarne izbore dokazanih struènjaka sa podruèja gospodarstva predvoðeni prof.dr. Ljubom Jurèiæem i èlanova koalicije Blok umirovljenici zajedno kako bi spajanjem iskustva sa znanjem pokušali uz potporu javnosti – biraèa okrenuti jednu sasvim novu stranicu hrvatske povijesti, one zasnovane na èvrstim ekonomskim temeljima što je uvjet za opstojnost svake države. Upravo je to ta nova i istinska alternativa svim dosadašnjim politikama koje su nas dovele do granice dužnièkog ropstva.
Naravno da ova konfiguracija nema samo umirovljenike kao svoju ciljanu skupinu veæ doslovno sve graðane Hrvatske. Reèeno je naime da nema ugroze prava umirovljenika a da prethodno nisu ugrožena i prava radnika. Posebno je podvuèeno da mirovina steèena radom nije niti može biti socijalna kategorija te da mirovina steèena punim radnim stažom mora biti dostatna za život dostojan èovjeka. Populistièke politike naših politièkih suparnika garnirane ideologijama æe svakako dovesti do smanjenja socijalnih prava a time i mirovina. Mi nasuprot njima zagovaramo sasvim drugaèiji pristup, pristup u kojoj se ne trebaju smanjivati proraèunski rashodi veæ ih racionalizacijom puno bolje iskoristiti tako da veæ u toj fazi može doæi i do poveæanja mirovina, a onda razvojnim gospodarskim programom pokrenuti proizvodne cikluse koji æe potaæi domaæu proizvodnju odnosno potrošnju, a znamo da poveæana potrošnja, posebno domaæih proizvoda automatski znaèi i gospodarski rast kojemu toliko težimo.
Ulazak u EU je dakle tek jedna dobra prilika koju možemo iskoristiti, no i da li æe mo ?, ovisi iskljuèivo o nama samima.
Neovisnost svake države se može gledati i kroz tri bitna elementa neovisnosti, neovisnost u hrani, energiji i vlastitom novcu. Hrvatska je na žalost lošim politikama dovedena u poziciju da je ovisna o sva tri elementa što je kao državu po logici stvari uvijek stavlja u nepovoljnu pregovaraèku poziciju. Upravo se to potvrdilo i tijekom pregovaranja sa EU gdje je Hrvatska prihvatila doslovno sve što se od nje tražilo. Ta èinjenica je da uvozimo preko 50% hrane mada smo realno u moguænosti proizvesti je za višestruko više stanovnika. Lošom energetskom politikom smo ovisni i o energiji jer svoje nemamo dovoljno mada izvora za istu imamo sasvim dovoljno. Imajuæi svoju valutu na sve transakcije i obraèunavanja raditi uz „devizne“ klauzule po nekoj drugoj znaèi da nemamo ni svoju monetarnu neovisnost.
Vrijeme je za promjene,
Vrijeme je za odbacivanje ideologija,
Vrijeme je za odbacivanje populizama,
Vrijeme je za ljude sa novim idejama,
Vrijeme je za BUZ i ekonomske struènjake predvoðenje prof.dr. Ljubom Jurèiæem,
VRIJEME JE ZA JEDNU NOVU I PROSPERITETNU HRVATSKU, DRŽAVU SRETNIH LJUDI KOJI OD SVOG RADA MOGU IMATI I ŽIVJETI ŽIVOT DOSTOJAN ÈOVJEKA.Javna triobina Osijek 12.07.2011. Izlaganje pedavaèa prof.dr. Ljube Jurèiæa predsjednika hrvatskih ekonomista i Lazara Grujiæa predsjednika SU i koordinatora Blok umirovljenici zajedno
2. dio Pitanja i odgovori
