Mislim da Silvano Hrelja više uopæe nije u poziciji da može obmanjivati biraèe, pa bili to i sami umirovljenici èiju je podršku veæ uglavnom izgubio. Da je Hrelja u vrlo teškoj situaciji potvrðuje i masovni prelazak èlanova njegove stranke u SU, a posebno mu je teško pao i nedavni prelazak predsjednika HSU-a Istarske županije gospodina Zdenka Pliška u SU.
Za sve one koji ne znaju: Lazar Grujiæ je ekonomist iz Orešja, roðen je 12. rujna 1947., Ruma, Srijem. Bio je na stranaèkoj listi SDP-a za Opæinsko vijeæe, Sveta Nedjelja, na lokalnim izborima (2001), èlan Županijske skupštine Županije zagrebaèke (2001), 1. na stranaèkoj listi HSU u VII. izbornoj jedinici zaSabor (2007). Danas je predsjednik Stranke umirovljenika i kordinator Blok umirovljenici TJEDNIK: Znamo da ste 2001. godine bili na stranaèkoj listi SDP-a, a od 2007. godine ste se pojavili na listi HSU-a. Zanima nas zašto ste napustili stranku SDP i postali èlanom HSU-a ?
LAZAR GRUJIÆ: Da, istina je da sam nešto prije lokalnih izbora 2005. naputio SDP shvativši kako je došlo vrijeme da prepustim svoje mjesto i ulogu nekim mlaðim kolegama. Sve to se nekako poklopilo i sa osobnim osjeæajem da pripadam jednoj drugoj strukturi, pa ako hoæete i politièkoj, a to su umirovljenici, stoga sam nakon dugog promišljanja odluèio da je moje mjesto u daljnjem politièkom djelovanju ipak sa generacijom umirovljenika kojoj i sam pripadam i èije probleme na koncu najbolje i razumijem.
Dakle na lokalnim izborima 2005. sam na listi HSU-a sa još dvoje kolega postao županijski vijeænik u Zagrebaèkoj županiji da bi 2007. na parlamentarnim izborima bio i prvi na listi HSU-a u sedmoj izbornoj jedinici kada za nekoliko stotina glasova, a sve „zahvaljujuæi“ pogrešnoj politici središnjice i posebno prljavim politièkim igricama pojedinca kojima doista ne bih želio spominjati imena, no radi navedenog nisam uspio postati i saborskim zastupnikom što je bilo realno za oèekivati.
Ubrzo nakon smjene vodstva HSU-a dolazi i do mog razlaza sa njima, preciznije sa novoizabranim predsjednikom Silvanom Hreljom pa sam 2008. napustio HSU i ušao u SU te sa samostalnom listom izašao na lokalne izbore 2009. poluèivši sa svojom listom ( 8.000 tisuæa glasova ) treæi izborni rezultat u Zagrebaèkoj županiji. Mislim da sve navedeno i više no jasno govori o kvaliteti i prepoznatljivosti mog rada bez obzira na stranaèki prefiks.
TJEDNIK: Što je po Vama razlog razjedinjenosti hrvatskih „umirovljenika“?
LAZAR GRUJIÆ: Generalno gledajuæi to je žalosna ali dakako i realna posljedica višegodišnje manipulacije umirovljenicima od strane nazovimo ih velikih stranaka koje od tog milijunskog biraèkog tijela oèekuju podršku na svakim izborima nudeæi im iskljuèivo kule od karata, a kada izbori proðu nitko se umirovljenika više ne sjeæa do slijedeæih izbora, i tako veæ 20 godina.
Pojavom Bloka umirovljenici zajedno po prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti se u RH stvorio savez svih politièkih opcija umirovljenièkog predznaka što su svojim potpisima podržale i dvije najveæe umirovljenièke udruge, SUH i MUH.
Pristupanje koaliciji koja u startu odbacuje bilo koje ideološke, vjerske, nacionalne ili bilo koje druge okvire, Ljube Jurèiæa, daje konaèni peèat ideji da zemlju koja je zapala u velike probleme, gospodarske prije svega, iz iste mogu izvuæi samo ljudi koji su prvenstveno struènjaci za gospodarstvo a tek onda politièari. Potporom gospodarskom programu Ljube Jurèiæa i udruživanjem ka istom cilju, Blok umirovljenici zajedno dobiva i konaène obrise jedne kompleksne politike koja obuhvaæa sve slojeve društva, dakle od mladih, radnika pa sve do umirovljenika.
TJEDNIK: Nadate li se dobrim rezultatima na predstojeæim izborima?
LAZAR GRUJIÆ: Sigurni smo da ono što æemo ponuditi Hrvatskoj jest upravo ono što je ovog trenutka i najpotrebnije, a to je dati prednost odnosno priliku znanju i sposobnosti svima onima koji mogu pokrenuti posrnulo hrvatsko gospodarstvo, a demagogiji i populizmu konaèno kazati STOP.
Ljubo Jurèiæ kao priznati struènjak za gospodarstvo i izvan granica RH jest najbolja garancija da kada govorimo o nužnosti promjena u ponašanju doista mislimo krajnje ozbiljno.
TJEDNIK: Što mislite da li æe Vaši suparnici iskoristiti èinjenicu da ste postali umirovljenik s 48 godina, tj. 17 godina prije zakonske granice za starosnu mirovinu?
LAZAR GRUJIÆ: Kamo sreæe da sam imao priliku svoju mirovinu doèekati u tvrtci u kojoj sam od radnika školovanjem i napredovanjem dospio i do generalnog direktora. Na žalost neoliberalni pristup gospodarstvu poèetkom devedesetih godina i isforsiranom eliminacijom svih zateèenih kadrova ja naprosto nisam imao izbora tako da sam samo jedan meðu tisuæama onih koji su mimo svoje volje naprosto otjerani u prijevremenu mirovinu.
Da sam ostao u toj tvrtci koja je u svakom smislu bila jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj, duboko sam uvjeren da bi ista i danas bila jedna od perjanica hrvatskog gospodarstva, no na žalost postala je samo jedna u nizu onih koje su nerazumni pojedinci uz potporu politike naprosto uništile.
TJEDNIK: Mislite li da je Silvano Hrelja namjerno naglasio izlazak HSU-a iz Kukuriku koalicije kako bi kupio biraèe?
LAZAR GRUJIÆ: Mislim da Silvano Hrelja više uopæe nije u poziciji da može obmanjivati biraèe, pa bili to i sami umirovljenici èiju je podršku veæ uglavnom izgubio. Da je Hrelja u vrlo teškoj situaciji potvrðuje i masovni prelazak èlanova njegove stranke u SU, a posebno mu je teško pao i nedavni prelazak predsjednika HSU-a Istarske županije gospodina Zdenka Pliška u SU. Ako uzmemo u obzir da je Istra Hreljina izborna baza u kojoj je dva puta osvajao svoj saborski mandat onda je potpuno jasno i koliki mali ugled uživa kod onih koji su mu još na prošlim izborima dali svoj glas. Problem unutar „Kukuriku“ koalicije za Hrelju može biti i u njegovu neumjerenom traženju mandata za HSU sa jedne strane i latentnom sukobu sa IDS-om sa druge strane pa ne bi trebalo biti èuditi ako ga i oni sami eliminiraju buduæi im sinergijski ne donosi gotovo ništa, no to je veæ njihov problem u što se ja nemam pravo niti se želim miješati.
Njegovo mjesto je trebalo, da ne kažem moralo biti sa nama u Bloku umirovljenici zajedno, dakle sa svim ostalim umirovljenièkim stankama i udrugama, no oèito je kako je opet donio još jednu potpuno pogrešnu odluku smatrajuæi valjda da æe uz HNS odnosno „Kukuriku“ koaliciju dobiti više mandata ili èega veæ, no to je veæ moguæi problem o kojem trebaju razmišljati oni koji ga podržavaju u politici koju provodi.
Bilo kako bilo i više je no jasno da bi njegov samostalan izlazak na parlamentarne izbore, a u koliko nije loš blef, zasigurno znaèio i kraj parlamentarnosti za HSU.
TJEDNIK: Kao stranka koja rješenja nudite za izlazak Hrvatske iz recesije?
LAZAR GRUJIÆ: Hrvatska uopæe nije u nekoj nazovimo recesiji niti je svjetska gospodarska kriza sa kojom to oèito to povezujete imala neki poseban utjecaj na stanje u Hrvatskom gospodarstvu. Naša „kriza“ traje veæ poprilièno dogo i uglavnom je naš unutarnji problem koji je nastao kao posljedica urušavanja ili uništavanja gotovo kompletne hrvatske proizvodnje što je išlo u korist iskljuèivo uvoznom lobiju.
Izlaz iz navedenog je iskljuèivo u pokretanju ciklusa naše domaæe proizvodnje koja pak mora biti posljedica poveæane potrošnje naših graðana temeljena na svijesti da kupovinom domaæeg proizvoda razvijamo našu domaæu proizvodnju odnosno na takav naèin otvaramo nova radna mjesta. Katastrofalnom politikom koja je rezultirala uvozom svega i svaèega, a najèešæe vrlo upitne kvalitete smo sami gotovo uništili poljoprivredu i prehrambenu industriju u kojoj se krije ogromni broj radnih mjesta. Ispravnom politikom koju zastupamo u tom segmentu, uz drvnu industriju itd., Hrvatska ima šansu u vrlo kratkom vremenu postiæi iznimne stope godišnjeg gospodarskog rasta.
Dakle vraæamo se na našu ponudu biraèima:
Mogu birati naš koncept gospodarskog razvoja Hrvatske koju nudi tim struènjaka okupljenih oko Ljube Jurèiæa odnosno Bloka umirovljenici zajedno ili se opet odluèiti za jeftini populizam koji æe nas sasvim sigurno odvesti u dužnièko ropstvo.
TJEDNIK: Da li ste zadovoljni odlukama Europske komisije o datumu ulaska Hrvatske u EU, 01.07.2013. godine?
LAZAR GRUJIÆ: Nije moguæe na to pitanje dati odgovor sa DA ili NE jer se radi o vrlo kompleksnom pitanju, no ako veæ moram dati odgovor onda se pridružujem onima koji realno sagledavaju rješenje svih obveza koje smo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU prihvatili sada veæ davne 2001. godine.
To što graðani RH baš i nisu imali korektan prikaz svih preuzetih obveza prema EU ne znaèi da ih Hrvatska kao država nije morala i ispuniti. Ovo se posebno odnosio na dva poglavlja, 8 i 23, i mjerilima sa kojima se i danas žestoko borimo kako bi pokazali i dokazali EU da smo ipak u stanju izvršiti sve svoje preuzete obveze. Da smo bili ozbiljniji tijekom proteklog perioda u poduzimanju potrebitih radnji danas bi nam bilo puno lakše, no netko je oèito cijelo to vrijeme igrao pogrešno.
Da vas samo malo podsjetim u poglavlju 8. se radi o „Tržišnom natjecanju“ u kojem je naša brodogradnja bila najveæi problem. Umjesto da smo vrijeme od pet i više godina iskoristili za restrukturiranje naše brodogradnje koja bi se mogla nositi sa konkurencijom u EU, mi smo uporno i nepotrebno pokrivali enormne gubitke koje su stvarale nesposobne uprave dovevši hrvatsku brodogradnju na rub opstanka. Ako navedenom dodamo i odluku Vlade RH iz 2007. da eventualni kupac bilo kojeg brodogradilišta ne mora zadržati proizvodnju odnosno djelatnike, onda je i više no jasna sudbina nekoliko brodogradilišta koja se ovih dana „prodaju“.
Ništa lakše nije ni sa poglavljem 23. „Pravosuðe i temeljna prava“ zbog kojeg je bilo mislim i najviše problema odnosno skepse kod èlanica EU. Hrvatska naprosto mora prihvatiti pravila igre u kojoj neovisno sudstvo odnosno represivni sustav mora imati potpuno odriješene ruke u borbi protiv korupcije i kriminala.
Želim vjerovati da je obeæanje premijerke Jadranke Kosor o nultoj toleranciji prema korupciji i kriminalu njeno doista jasno iskreno opredjeljenje. Po onom što vidimo do sada moram priznati da se tog obeæanja drži, no to opredjeljenje je svaki dan na kušnji jer smo svjedoci da doslovno svaki dan na vidjelo ispliva poneka afera u koju je nerijetko upleten i netko iz najviših struktura vlasti. Ne bude li opstrukcije u radu onih koji su zaduženi za otkrivanje i procesuiranje nezakonitih radnji sasvim sam siguran da nam predstoji svjetla buduænost pa u kontekstu toga navedeni datum pristupanja EU jest i naša politièka realnost.
TJEDNIK: Koje prednosti oèekujete za umirovljenike nakon ulaska Hrvatske u EU?
LAZAR GRUJIÆ: Sam ulazak Hrvatske u EU znaèi ulazak u jedno politièko – pravno okružje u kojem važe ista pravila „igre“ za sve, a to znaèi i puno bolje uvjete za stvaranje jednog stabilnog gospodarstva koje može „pratiti“ i sve socijalne potrebe društva. Uz mirovinsku reformu koja slijedi doslovno odmah nakon parlamentarnih izbora, a uz to i konaèno davanje u ruke struci da kreira gospodarsku politiku, dolazimo u situaciju da konaèno budemo i „na svome svoji“ jer smo sve ovo vrijeme stigli tek do onog - svoji na svome.
TJEDNIK: Što biste za kraj poruèili našim èitateljima?
LAZAR GRUJIÆ: Pozivam ih sve da izaðu na slijedeæe parlamentarne izbore i pokažu svoju graðansku odgovornost za buduænost ove zemlje èije vodstvo u posljednjih dvadeset godina biraju upravo oni na demokratski provedenim izborima. Pozivamo ih takoðer da dobro razmisle jer se po prvi puta u novijoj povijesti Hrvatske pojavljuje i opcija lišena populizma, ideoloških, vjerskih, nacionalnih ili bilo kojih drugih „utega“, nudeæi graðanima Hrvatske jedan sasvim novi put kojeg æe ovaj puta za razliku od prethodnih dvadeset godina trasirati struènjaci za gospodarstvo kao našeg najveæeg problema, a ne politièari po vokaciji.
Blok umirovljenici zajedno sa gospodinom Ljubom Jurèiæem kao vrhunskim ekonomskim struènjakom i našim nositeljem i nadamo se realizatorom gospodarskog programa jest garancija da je Hrvatska spremna za jedan veliki iskorak u bolju buduænost, bolju buduænost za sve graðane Republike Hrvatske a ne samo za odabranu „kastu“.
